Ravnatelj Stručna služba Epidemiologija Ekologija Mikrobiologija Školska medicina Služba za jz i soc. medicinu
ZZJZ BBŽ vijesti i obavijesti

Epidemiologija - Pripravnost 0-24h

Peludna prognoza - Bjelovarsko-bilogorska županija

Bjelovarsko-bilogorska županija

Časopis za javno zdravstvo

 

SVJETSKI DAN HEPATITISA 28. SRPNJA

SVJETSKI DAN HEPATITISA – 28. SRPNJA: prevencija, rano otkrivanje i liječenje – korak ka eliminaciji

Svake se godine u svijetu 28. srpnja obilježava Svjetski dan hepatitisa u cilju podizanja svijesti javnosti o važnosti prevencije, ranog otkrivanja i liječenja virusnih hepatitisa. Virusni hepatitisi, posebno hepatitisi B i C, još uvijek predstavljaju globalni javnozdravstveni izazov.

Tema i poruke ovogodišnje kampanje obilježavanja Svjetskog dana virusnih hepatitisa SZO-a i Svjetskog saveza za hepatitis (engl. World Hepatitis Alliance) su  Eliminirajmo hepatitis (engl. Eliminate hepatitis), Testiraj. Liječi. Hepatitis (engl. Test.Treat. Hepatitis), Pronađi izgubljene milijune (engl. Find the Missing Millions) koje prenose poruke o važnosti prevencije, testiranja, ranog otkrivanja i liječenja virusnih hepatitisa da bi se postigli ciljevi Globalne zdravstvene strategije o virusnim hepatitisima 2016.–2021. i UN Globalnih ciljeva održivog razvoja, a to je eliminacija oboljenja i smrti od hepatitisa B i C do 2030. godine. Prevencija i kontrola hepatitisa B je i jedan od ciljeva  Europskog akcijskog plana cijepljenja (engl.  European Vaccine Action Plan 2015.-2020. (EVAP).

Ovogodišnja nacionalna kampanja sloganom „Eliminirajmo hepatitis C Sada!“ ima kao cilj zdravstvene djelatnike i druge stručnjake, ali i sve osobe izložene riziku podsjetiti na važnost prevencije, ranog otkrivanja i mogućnost liječenja: prepoznajte hepatitis C na vrijeme, preuzmite mobilnu aplikaciju Sve o hepatitisu, informirajte se, pitajte, provjerite jeste li bili izloženi i trebate li se testirati, posjetite centar za savjetovanje i testiranje, testirajte se sukladno preporukama stručnjaka jer hepatitis C možete uspješno izliječiti.

Virusni hepatitisi su skupina zaraznih bolesti koje zahvaćaju jetreno tkivo, a uzrokuju ih virusi hepatitisa A, B, C, D i E koji mogu prouzročiti akutnu ili kroničnu bolest.

Svatko može biti izložen riziku obolijevanja od virusnih hepatitisa, koji zahvaćaju oko 400 milijuna ljudi diljem svijeta. Od posljedica zaraze virusnim hepatitisima svake godine umre 1,4 milijuna ljudi. Procjenjuje se da 95 % osoba s virusnim hepatitisom u svijetu niti ne zna da živi s ovom bolešću, s obzirom da infekcija često izaziva vrlo blage simptome ili ih uopće nema. Ako se ne liječi, virusni hepatitis može uzrokovati oštećenja i zatajenje jetre. Virusni je hepatitis vodeći uzrok raka jetre i transplantacija jetre u Europi.

Virusni hepatitisi se razlikuju prema načinu prijenosa, načinu na koji oštećuju jetru i učinku na stanje organizma. Rasprostranjeni su po cijelom svijetu, uz različitu prevalenciju (postotak zaraženih), pri čemu tipovi A, B i C čine 95 % slučajeva.

Virusi hepatitisa A i E prenose se oralnim putem, kontaminiranom hranom i vodom te su najčešći u zemljama niskog higijenskog standarda. Hepatitis A, koji se u Hrvatskoj pojavljuje samo sporadično, a naziva se još i „zarazna žutica“ tj. bolest „prljavih ruku“,  uzrokuje akutnu, prolaznu bolest,  dok ostali oblici mogu uzrokovati i kroničnu bolest jetre.

Bitno je skrenuti pažnju na virusne hepatitise B i C,  koji se prenose putem zaražene krvi i tjelesnih tekućina i često imaju blage ili čak nikakve simptome, no prelaskom u neprepoznatu kroničnu bolest, kod dijela bolesnika mogu uzrokovati cirozu i rak jetre. Hepatitis B i C se javljaju u svim dijelovima svijeta, a prevalencija uvelike varira od jednog zemljopisnog područja do drugog, kao i između različitih skupina stanovništva unutar određenih područja.

Hepatitis B                                                                                                  

Upala jetre uzrokovana akutnom ili kroničnom infekcijom virusom hepatitisa B (HBV).

Zemljopisna raširenost: Hepatitis B se najčešće pojavljuje u supsaharskoj Africi i istočnoj Aziji (5-10 % stanovništva), Amazoni te južnim i istočnim dijelovima središnje Europe. Procjenjuje se da je na Bliskom istoku i na Indijskom potkoninentu kronično zaraženo 2-5 % stanovništva, dok je u zapadnoj Europi i Sjevernoj Americi taj postotak manji od 1 %.

Epidemiologija: Procjenjuje se da je oko 257 milijuna ljudi kronično zaraženo hepatitisom B, od čega 13 milijuna u Europi, a otprilike 887.000 osoba svake godine umire od posljedica infekcije hepatitisom B. Procjenjuje se da je u zapadnoj Europi i Sjevernoj Americi zaraženo manje od 1 % stanovništva. Hrvatska također spada u zemlje s niskom učestalošću hepatitisa B, koji je zadnjih dvadesetak godina u opadanju zbog uvođenja cijepljenja, ali i dalje predstavlja važan javnozdravstveni problem, s obzirom da je oko 25.000 osoba u Hrvatskoj kronično zaraženo ovim virusom.

Prijenos: Hepatitis B se najčešće prenosi kontaktom s krvlju ili, rjeđe, ostalim tjelesnim tekućinama (slina, sjemena i vaginalna tekućina) zaražene osobe. Može se prenijeti s majke na dijete tijekom poroda.

Simptomi: Većina oboljelih nema izražene simptome tijekom akutne faze, međutim, simptomi mogu varirati od žutice, tamne mokraće, izrazitog umora, mučnine, povraćanja do bolova u trbuhu.

Posljedice: U manjeg broja ljudi hepatitis B može izazvati kroničnu bolest jetre koja može dovesti do razvoja ciroze i raka jetre. Više od 90 % odraslih osoba se prirodnim putem oporavi od virusa u roku od jedne godine nakon infekcije, dok je kod novorođenčadi obrnuto, oko 90 % ih razvije kroničnu infekciju. Kronična infekcija i upala jetre mogu dovesti do oštećenja (ciroza) i raka i zatajenja jetre , a u težim situacijama je potrebna transplantacija jetre.

Liječenje: Nema specifičnog liječenja za akutni hepatitis B pa je skrb uglavnom usmjerena na simptomatsko liječenje. Za liječenje kroničnog hepatitisa B su dostupni antivirusni lijekovi koji mogu usporiti razvoj ciroze i spriječiti pojavu raka jetre. U većine ljudi liječenje ne dovodi do izlječenja infekcije hepatitisom B, nego do suzbijanja replikacije virusa te je ono obično dugotrajno.

Prevencija: Postoji cjepivo koje može spriječiti bolest. Kako biste smanjili vjerojatnost izlaganja, preporučljivo je koristiti kondome i izbjegavati međusobno dijeljenje igala ili predmeta kao što su četkice za zube, grickalice za nokte ili žileti. Također treba izbjegavati tetoviranje ili stavljanje piercinga u neovlaštenim/neprofesionalnim salonima. Novorođenčad majki zaraženih virusom hepatitisa B trebaju se cijepiti protiv hepatitisa B unutar 12 sati nakon rođenja i primiti specifični imunoglobulin da se spriječi infekcija i razvoj kroničnog hepatitisa B.

Hepatitis C

Upala jetre uzrokovana akutnom ili kroničnom infekcijom virusom hepatitisa C (HCV). Postoji više različitih genotipova virusa, među kojima su glavni: genotip 1 (podtip a i b), 2, 3, 4, 5 i 6.

Zemljopisna raširenost: Hepatitis C je raširen diljem svijeta, ali su najviše zahvaćena područja Afrike te središnje i istočne Azije. Raširenost različitih genotipova hepatitisa C varira ovisno o području. Najzastupljeniji genotip u svijetu je 1 (podtip a i b), genotip 2 je rasprostranjen u mediteranskoj regiji, genotip 3 raširen među intravenskim korisnicima droga, genotip 4 prevladava u Egiptu, a genotipovi 5 i 6 se rijetko pojavljuju.

Epidemiologija: Procjenjuje se da širom svijeta oko 71 milijun ljudi boluje od kroničnog hepatitisa C, od čega 15 milijuna u Europi, a oko 400.000 ih umire od posljedica hepatitisa C. Hrvatska spada u zemlje s malom stopom hepatitisa C; procjenjuje se da je u Hrvatskoj zaraženo oko 40.000 osoba.

Prijenos: Hepatitis C se prvenstveno prenosi kontaktom s krvlju zaražene osobe (unosom zaražene krvi u krvotok). U rjeđim slučajevima može doći do prijenosa spolnim putem, prilikom nezaštićenih spolnih odnosa koji uključuju krvarenja, te tijekom poroda.

Simptomi: Oko 80 % zaraženih osoba ne razvija nikakve simptome. Oni koji su u akutnoj fazi mogu razviti visoku temperaturu, umor, smanjeni apetit, mučninu, povraćanje, bol u  trbuhu, tamnu boju urina, svijetlu stolicu, bol u zglobovima te žuticu.

Posljedice: Hepatitis C ne zahtijeva u svim slučajevima liječenje jer u oko 15-25 % zaraženih osoba imunološki sustav sam razriješi infekciju, tj. virus se očisti iz tijela bez liječenja te kod takvih osoba ne dođe do kronične infekcije. Kod ostalih 55–85 % se razvija  kronična infekcija i upala jetre koja kod 15-30 % slučajeva dovodi do oštećenja jetre (ciroza) tijekom 20 godina te može dovesti do raka i zatajenja jetre. U težim je situacijama potrebna transplantacija jetre.

Liječenje: U slučajevima kad je potrebno liječenje kroničnog hepatitisa C, njime se nastoji iskorijeniti virus iz organizma. Genotip utječe na odabir terapije, predviđanje odgovora na liječenje i dužinu liječenja. Osobe s različitim genotipovima različito reagiraju na liječenje, pri čemu neki reagiraju uspješnije od drugih. Liječenje često uključuje kombinaciju pegiliranog interferona i ribavirina. Sve se češće koriste izravnodjelujući antivirusni lijekovi sa i bez interferona, koji su se pokazali učinkovitijima; trajanje liječenja je njihovom upotrebom skraćeno i imaju manje nuspojava, ali im je  cijena visoka te nisu svima dostupni.

Prevencija: Ne postoji cjepivo protiv hepatitisa C. Zbog toga je potrebno smanjiti rizik od izlaganja i to izbjegavanjem međusobnog dijeljenja igala i ostalih predmeta za osobnu upotrebu kao što su četkice za zube, grickalice za nokte ili žileti sa zaraženom osobom. Također je preporučljivo izbjegavati tetoviranje ili stavljanje piercinga u neovlaštenim salonima.

Korisni savjeti za prevenciju

  • Ne koristite psihoaktivna sredstva, uključujući prekomjernu konzumaciju alkohola, jer oni utječu na sposobnost prosuđivanja rizika, nitituđi i nesterilni pribor za injiciranje droga
  • Ne upuštajte se u rane spolne odnose
  • Ne upuštajte se u rizične spolne odnose (veći broj partnera, ne korištenje zaštite)
  • Ne koristite tuđe predmete na kojima može biti krvi ili sukrvice (četkice za zube, britvice i sl.)
  • Izbjegavajte tetoviranje i piercing u neadekvatnim (nesterilnim) uvjetima
  • Ako ste bili u riziku, testirajte se radi rane dijagnoze, čime se poboljšava ishod liječenja
  • Protiv hepatitisa B postoji zaštita cijepljenjem (u Hrvatskoj uvedeno od 1999. odnosno 2007. godine u nacionalni program cijepljenja)

Izvor: HZJZ

ZZJZ BBŽ vijesti i obavijesti
Cijepljenje protiv gripe - sezona 2018/2019

Cijepljenje p ...više

SVJETSKI DAN HEPATITISA 28. SRPNJA

SVJETSKI DAN HEPATITISA – 28 ...više

DOLAZE VELIKE VRUĆINE, KAKO OČUVATI ZDRAVLJE?

Vremenska prognoza  &nbs ...više



ZZJZ BBŽ publikacije i radovi
Edukacija o infekciji HIV-om i zaštiti prava osoba

U organizaci ...više

Poziv o dodjeli subvencije lijecnicima i medicinskom osoblju

Poveznica na tekst poziva o dodjeli subven ...više

TOPLINSKI VAL i TOPLINSKI UDAR

Toplinski val  ...više



Dokumenti stručne službe za javnost (pdf format):

Odluka
Natječaj za specijalizaciju
Natječaj za specijalizaciju
Odluka o izboru
Plan nabave za 2018.godinu
Arhiva dokumenata
Sva prava pridržana © ZZJZ BBŽ 2018 | web design & development TECHLAB